Dinamike promjena koje je donijelo XV. i XVI. stolje\u0107e na polju geopoliti\u010dkog i dru\u0161tvenog \u017eivota Europe, izravno su utjecale i na oblikovanje filozofsko-kulturne misli. U ranim humanisti\u010dkim traktatima bila je sveprisutna je kritika suvremenog, kasnosrednjovjekovnog doba. S te\u017enjom da se prevlada srednjovjekovna tradicija i uspostavi kontinuitet s antikom, radilo se na svojevrsnoj obnovi tekovina gr\u010dko- rimske civilizacije, \u010diji su se uzori postavljali kao zadane paradigme, kanon oblika koji se nastojao dosegnuti. Praksa prepisivanja i kompiliranja anti\u010dkih autora, tipi\u010dna za srednjovjekovne autore, vi\u0161e nije bila dovoljna. Humanisti su uz transkripciju u svojim djelima nastojali proniknuti u dublji smisao i zna\u010denje poruke koju nosi tekst. Pisanje o pro\u0161lim doga\u0111ajima umnogome se koristilo kao polazi\u0161te za moralno-eti\u010dka razmatranja. Takav je odnos preslikan i na epigrafske natpise. Tuma\u010denje i opisivanje spomenika stoga je redovno podre\u0111eno moraliziranju i tra\u017eenju izravne veze sa svojim vremenom. Kao posljedica nastojanja da se prika\u017ee \u0161to vi\u0161e spomenika koji \u0107e potvrditi autorove stavove, zapo\u010dela su sakupljanja natpisa, i to prepisivanjem i kreiranjem korpusa i formiranjem lapidarija. Takav pristup stvorio je ambivalentan odnos prema ba\u0161tini: istovremeno se prepoznaje univerzalna vrijednost spomeni\u010dkog naslje\u0111a, koje se nastoji pomnije istra\u017eiti; s druge strane, aktivnim sakupljanjem gra\u0111e razvio se sakuplja\u010dko-antikvarni odnos prema ba\u0161tini. Centar takvog djelovanja bila je Italija, a glavni akteri pape i plemstvo. Kraljevske ku\u0107e i plemstvo Velike Britanije i Francuske, ugledaju\u0107i se na doga\u0111anja na Apeninskom poluotoku, nastoje u vlastitim krugovima stvoriti jednaku kulturnu i intelektualnu atmosferu.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Dinamike promjena koje je donijelo XV. i XVI. stolje\u0107e na polju geopoliti\u010dkog i dru\u0161tvenog \u017eivota Europe, izravno su utjecale i na oblikovanje filozofsko-kulturne misli. U ranim humanisti\u010dkim traktatima bila je sveprisutna je kritika suvremenog, kasnosrednjovjekovnog doba. S te\u017enjom da se prevlada srednjovjekovna tradicija i uspostavi kontinuitet s antikom, radilo se na svojevrsnoj obnovi tekovina gr\u010dko- …<\/p>\n","protected":false},"featured_media":191,"menu_order":0,"template":"","class_list":["post-250","chapter","type-chapter","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/openpress.somevps.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/chapter\/250","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/openpress.somevps.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/chapter"}],"about":[{"href":"https:\/\/openpress.somevps.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/chapter"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/openpress.somevps.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/191"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/openpress.somevps.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=250"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}